Ne stidim se, uistinu, evanđelja: ono je snaga Božja na spasenje svakomu tko vjeruje – Židovu najprije, pa Grku. Jer pravednost se Božja od vjere k vjeri u njemu otkriva kao što je pisano: Pravednik će od vjere živjeti. (Rim 1, 16-17)
Ovo su riječi Lutherova obraćenja…
Na Dan Reformacije podsjećamo se kako je istina Evanđelja, Božje poruke o oproštenju i vječnom životu kroz pokajanje i vjeru u Isusa Krista, ponovno jasno zasjala poslije mnogo stoljeća. Prisjećamo se i odajemo priznanje onima svetima u Kristu koji su unatoč svim opasnostima digli svoj glas i pronijeli istinu, te pružili nadu milijunima ljudi.
Osim toga, nemjerljiv je civilizacijski doprinos Reformacije: na razvoj obrazovanja, znanosti, ljudskih prava, demokracije, načela odgovornosti i radne etike.
Razvoj pismenosti i školstva
Centralna ideja Reformacije bila da je Sveto pismo Božja riječ koja treba imati vrhovni autoritet u svim pitanjima vjere i životne prakse. Također, s obzirom da su reformatori vjerovali kako svaki čovjek treba moći slobodno čitati Božju riječ, velik značaj pridavali su prevođenju Svetog pisma na narodne jezike i opismjenjavanju puka. Kako bi ljudi mogli čitati Sveto pismo, reformacijski propovjednici ujedno su razvijali i školstvo.
Tako neki izvori kažu da radu Jana Husa na izradi češke latinice možemo zahvaliti dijalektičke znakove koje i danas koristimo i u hrvatskom pismu. Također, spomenimo i Primoža Trubara oca slovenske pismenosti i sustava obrazovanja.
Možemo slobodno kazati da se suvremeno školstvo dostupno za svakoga razvilo iz „nedjeljnih škola“ pri protestantskim župama. Velike zasluge u razvoju pedagoške znanosti ima i češki protestant Jan Amos Komensky (1592-1676.). On je školu nazivao „radionicom humanosti“, te je izražavao vjeru u moć obrazovanja. Govorio je: „Čovjek je ‘najodličniji stvor’, a zadatak je odgoja da ga formira u ‘cjelini njegova bića’. Od svakog učenika se ‘može izgraditi čovjek’. Onaj s kojim se to ne može postići je tek jedan od tisuću.“
Na našim prostorima spominje se postojanje škola pri protestantskim crkvenim općinama već u 16. stoljeću: u Metlici, Černomlju (nadomak Metlike), Karlovcu, a neki izvori spominju da je u Zmajevcu već u 16. stoljeću postojala škola u rangu gimnazije.
Svakako treba spomenuti djelovanje hrvatske tiskare, odnosno Biblijskog zavoda u Urachu. U njemu su djelovali istaknuti hrvatski reformatori poput Stipana Konzula, Antuna Dalmatina, Petra Pavla Vergerija i drugih.
Biblijski zavod u Urachu tiskao je 1561 glagoljske i ćirilične početnice, tzv. Table za dicu, a od 1562-63. hrvatski prijevod Novog Zavjeta na glagoljici i ćirilici.
Reformacija je potakla i Katoličku crkvu da u sklopu tzv. Katoličke obnove također krene s razvojem školstva i književnosti na narodnom jeziku. U tome su posebno aktivni bili Isusovci.
Važnost osobnog odnosa s Bogom
Za razliku od srednjovjekovnog misticizma, idolopoklonstva, praznovjerja, religioznog straha i pretjerane moći crkve, Reformacija je snažno naglasila važnost obraćenja i osobnog odnosa s Bogom kroz vjeru u Isusa Krista kao Spasitelja..
Poruka evanđelja, poruka o Božjoj ljubavi i oproštenju kroz pokajanje i vjeru u Isusa Krista, u današnje vrijeme materijalizma, usamljenosti, te sve većeg raskoraka između nominalne religioznosti i stvarne životne prakse, još je aktualnija nego u prošlosti.
Vrijednost ljudske osobe/individue
Kroz važnost osobne vjere Reformacija je, više nego ikada prije naglasila i dostojanstvo ljudske osobe. Vrijednost ljudske osobe došla je do izražaja u svoj punini koju joj Sveto pismo daje: kao one koja je (mada je pala u grijeh) izvorno stvorena na Božju sliku, za odnos sa svojim Stvoriteljem i odgovornost koja iz toga proizlazi. Upravo to uvjerenje pokrenulo je suvremeni razvoj ljudskih prava i demokracije.
Razvoj znanosti i društvene etike
Rekli smo da je širenje Reformacije usko povezano s pisanom i propovijedanom Božjom riječi. Vjera dolazi iz srca, ali mora imati i svoj razumski sadržaj. Za reformatore je bilo vrlo važno da pojedinac dobro razumije ono u što vjeruje i svaki čovjek je pred Bogom osobno odgovoran za ono što vjeruje.
Za protestante, a posebno za one s kalvinskom pozadinom, kaže se s razlogom da vrlo dobro razumiju što i zašto vjeruju. Tako je Reformacija blisko povezana s intelektualnim razvojem pojedinca, suvremenim razvojem načela odgovornosti i slobode mišljenja.
Kroz cjelovito razumijevanje osobe i svijeta oko nas, Reformacija je potakla i razvoj znanosti. Ispravno razumijevanje Svetog pisma ne bi trebalo stvarati jaz između vjere i znanosti. Sveto pismo nam donosi autentičnu i sažetu istinu o čovjeku i svijetu koji nas okružuje, a velik prostor ostaje za iscrpno znanstveno istraživanje.
Bez lažne skromnosti, činjenica je da upravo većinski protestantske zemlje spadaju u najrazvijeniji i najprosperitetniji dio svijeta. To možemo zahvaliti upravo: a) komplementarnom i cjelovitom reformacijskom pogledu na čovjeka, prirodu i znanost; b) to je vezano uz poznatu protestantsku radnu i svaku drugu etiku.
Upravo su svijest vjernika o dostojanstvu i odgovornosti koje ima kao Božje dijete, te zahvalnost zbog Božje milosti i ljubavi, razlog za etičko ponašanje- razlog zašto protestanti uvijek žele više, bolje i kvalitetnije društveno djelovati. Kršćanska biblijska etika je ta koja vjernike potiče na pošten i marljiv rad, te štedljivost, jednostavnost i trezvenost.
Jasmin Koso
Sacramentalis et theologicas 